FESTIVALSKE LOKACIJE

KINO EUROPA



Kino je 1924. dala sagraditi zagrebačka obitelj Muller prema nacrtu arhitekta Srećka Florschütza te se taj interijer sa svojim bogatim štukaturskim dekoracijama i postsecesijskim klasicističkim detaljima smatra jednim od najljepših gradskih prostora. Kao klasično kino koje je do početka devedesetih nosilo ime Balkan djeluje posljednjih 70 godina.

Tridesetih su godina prošlog stoljeća Zagrepčani u Balkanu otkrivali čari Ganceove Lucrezie Borgie, pedesetih su na istom mjestu mogli popričati s legendarnim gradskim vagabundom Miškecom, koji je živio u kotlovnici kina, šezdesetih se išlo na premijere "novih" filmova, ponekad i s nekoliko mjeseci ili godina zakašnjenja, a publika s jednakim žarom dolazi u kino EUROPA i danas.

U tih burnih sedam desetljeća mijenjala su se imena okolnih ulica, politička i ekonomska uređenja, a kino je održalo svoju originalnu funkciju - filmofili, zaljubljenici i šetači tu dolaze kako bi se opustili, pobjegli od stvarnosti, uživali i pogledali dobar film. Unatoč, možda baš i uinat promjenama, kino je uvijek bilo i ostalo kino, pa volimo reći da je ono važna institucija na kulturnoj karti Zagreba i da je mjesto na kojem se dogodio i događa se dio filmskog i gradskog života.

Važnost i kulturološki značaj kina prepoznali su i građani Zagreba, Hrvatski filmski savez i Zagreb Film Festival 2007. kad su srčanom i bučnom akcijom Daj mi kino apelirali na gradske vlasti da otkupe dvoranu EUROPE i sačuvaju je u filmske svrhe. Godine 2008, nakon zajedničkog uspjeha javnosti i institucija, upravljanje kinom povjereno je organizaciji Zagreb Film Festival.
Pod kapom ZFF-a kino EUROPA ostalo je kultno mjesto uz još veći naglasak na promicanju i širenju sedme umjetnosti. Na platnima kina danas se prikazuju nezavisni filmovi iz svih krajeva svijeta, pobjednici vodećih svjetskih festivala kao i manje poznati naslovi koji nikad ne bi pronašli put do velikih platna u okvirima standardne multipleks-ponude.

U posljednje dvije godine kino EUROPA profiliralo se kao nacionalni ali i regionalni filmski centar i ključno mjesto za prikazivanje najkvalitetnijih recentnih naslova iz zemlje i susjedstva, pri čemu se posebna pažnja posvećuje prikazivanju i promicanju domaćih filmova.

U EUROPI se odvija većina domaćih filmskih festivala i filmskih programa, od Animafesta, Subversive Film Festivala, Queer Zagreba, One Take Film Festivala, Jewish Film Festivala, ZFF-a, Dana BiH filma i drugih, a sa svojih 505 sjedećih mjesta, dva monumentalna predvorja, caféom i opuštenom atmosferom kino je idealan prostor za održavanje filmskih premijera, izložaba, promocija i predavanja. Sva ta zbivanja bilježe odličnu posjećenost, tako da kino i povrh prikazivačke djelatnosti cijele godine diše punim plućima.

Sav naš rad i trud prepoznale su i europske institucije, pa se od kraja 2008. na zidu ponad šanka sjaje dvije važne diplome - priznanje mreže Europa cinemas i mreže europskih art kina CICAE.

Sa sviješću o bogatoj prošlosti i željom da kultni status kina opravdamo još ljepšim obnovljenim prostorom i još boljim filmskim programima svi naši napori usmjereni su jednom cilju - da kino EUROPA i u budućnosti ostane pravo filmsko središte Zagreba i Hrvatske.

www.kinoeuropa.hr  | facebook  | twitter 

KINO TUŠKANAC



Zbog višegodišnje siromašne ponude filmske umjetnosti, zbog nedostatka mjesta gdje se prikazuju nerepertoarni, nekomercijalni filmovi, zbog nedostatka mjesta gdje bi se gledali kinotečni sadržaji, suvremena, recentna produkcija, alternativa, amaterski film te zbog potrebe za obrazovnim sadržajem za pedesetak tisuća srednjoškolaca i studenata u Zagrebu kojima je studij vezan na medijsku kulturu odnosno povijest filma Hrvatski filmski savez u suradnji s Hrvatskom kinotekom pokrenuo je 2001. godine Filmske programe.

U sveopćoj komercijalizaciji svega Hrvatski filmski savez programima kina Tuškanac ustrajno ostvaruje filmsko kulturno središte grada Zagreba, mjesto gdje će se okupljati ne samo već formirani filmski znalci nego prvenstveno srednjoškolci i studenti, koji i čine najbrojniji dio tuškanačke publike.

 www.filmski-programi.hr

ART KINO GRIČ

Art-kino GRIČ pokrenuto je 4. siječnja 2012. u prostoru kinematografa Grič koji je u vlasništvu tvrtke Kinematografi d.d., a sagrađen je prije više od sedam desetljeća. Projektirali su ga slavni hrvatski arhitekti Drago Ibler i Stjepan Planić 1940., a projekt izgradnje financirao je građevinski poduzetnik Ðuro Simon unajmivši dugoročno prostor u prizemlju hotela Tri gavrana. Prvi naziv kina bio je Rex, a potom se kino od 1941. do 1945. godine zvalo Klek. Za vrijeme socijalizma kino se zvalo Kosmaj, bilo je u sastava poduzeća Kinematografi osnovanog 1946, a u njemu su se nerijetko projekcije održavale od jutra do večernjih sati. Kino Kosmaj bilo je posebno popularno po špageti vesternima, kung-fu i erotskim filmovima.  
1990. kino dobiva ime Grič.  

Kino Grič je kao repertoarno kino bilo zatvoreno 2005. godine, a od tada su se u njemu povremeno održavale filmske projekcije i druga kulturna događanja. Od početka 2012. postoja art-kino i u njemu se svakodnevno prikazuje nehollywoodski repertoar - filmovi iz europske, svjetske i nezavisne američke kinematografije. U dvoranu su tom prigodom vraćeni originalni kino-stolci.  

Predsjednica uprave Kinematografa je Ina Čavlina. 
Programski voditelj Art-kina Grič je filmski kritičar Goran Ivanišević.

www.artkinogric.hr

ZAGREBAČKI PLESNI CENTAR - ZPC



Zagrebački plesni centar (ZPC) otvorio je vrata 26. listopada 2009. te predstavlja prvi namjenski objekt koji je u Hrvatskoj izgrađen za potrebe plesa. ZPC je zamišljen kao koreografsko-plesni centar koji kroz rezidencije i druge programe potiče razvoj nove generacije zagrebačkih i hrvatskih koreografa te pruža potporu istraživanju, stvaranju i produkciji koreografija suvremenog plesa. Hrvatski institut za pokret i ples kroz ZPC i kroz raznolike programe potiče dinamičniju integraciju zagrebačkih i hrvatskih plesnih umjetnika u europske i svjetske projekte kroz bogati program međunarodne kulturne suradnje.

Tijekom cijele godine program ZPC-a pruža bogatu lepezu plesnih događanja, gdje možete ne samo pratiti plesne predstave, projekcije plesnih filmova, susresti se sa plesnim umjetnicima - već gdje možete aktivno participirati u raznolikim plesno-edukativnim aktivnostima. Sve aktivnosti koje se nude pristupačne su ne samo onima koji već posjeduju neko plesačko iskustvo – ples u Zagrebačkom plesnom centru je tu za svakoga!

www.plesnicentar.info

MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI - MSU

Muzej koji je premostio stari i Novi Zagreb jedinstveno je mjesto susreta, učenja, zabave i uživanja. Više od šest stotina djela domaćih i inozemnih umjetnika iz Zbirke MSU-a izloženo je na tri kata stalnog postava, krovnim terasama i vanjskom prostoru, a povremene izložbe odvijaju se u južnom krilu na dva kata, u prizemlju zgrade u NO galeriji te na zapadnoj medijskoj fasadi, naglašavajući otvorenost i fleksibilnost zgrade arhitekta Igora Franića.

Od 23. rujna do 17. studenog 2012. Muzej suvremene umjetnosti u prostoru povremenih izložbi predstavlja cjelovit opus hrvatskog umjetnika Ivana Ladislava Galete izložbom pod nazivom ''Krajolik nulte točke''. To je prva retrospektiva umjetnika koji ima kultni status među ljubiteljima i poznavateljima filmske i video umjetnosti. Izložbu prati bogat i raznovrstan edukativni program kao što su različita predavanja, radionice i vodstva stručnjaka poput teoretičara filma dr. Hrvoja Turkovića, povjesničarke umjetnosti Markite Franulić, fizičara Antonia Šibera, umjetnika Željka Kipkea, zatim razgovora umjetnika s Krešimirom Mišakom, autorom emisije ''Na rubu znanosti''. Sadržaji se šire i na izvanumjetnička područja: šahovski i stolnonogometni turnir, vrtlarstvo... Važno je napomenuti da je izložba Ivana Ladislava Galete jedina izložba u koju možete ubiciklirati u pola cijene!

U NO Galeriji u listopadu bit će predstavljen program pod nazivom Multiplicidad, izložba suvremenih španjolskih umjetnika, pripadnika street-art scene. Ulaz na sve izložbe u NO Galeriji je besplatan.

www.msu.hr


DOKUKINO U KIC-U

Dokukino je jedinstveno kino u regiji, specijalizirano isključivo za dokumentarne filmove, otvoreno 2009. godine. Programski tijekom cijele godine Dokukino prati svjetske tokove na dokumentarnoj sceni te zagrebačkoj publici donosi najsvježije i najzanimljivije dokumentarne naslove. Ovogodišnji novitet je Dokukino u gostima, pa dokumentarce možete pratiti u Dokukinu KIC.

KIC - Kulturno informativni centar je javna ustanova kulture koja putem svojih djelatnosti promiče kulturu i visoke umjetničke dosege, prati i potiče aktualna društvena i kulturna zbivanja u Zagrebu i zemlji i koja pruža mogućnosti za svestrano informiranje u kulturi i o kulturi.

Početkom 1990.-ih u dvorani KIC-a počeli su se redovito prikazivati filmovi: Kino Hollywood djelovalo je u KIC-u od 1993. do 1998., a 2000. s radom je započelo KIC ART KINO. Repertoar kina orijentiran je na neameričku filmsku proizvodnju, nekomercijalne, dokumentarne i animirane filmove, filmove pojedinih autora i kinotečne filmove. U sklopu kina organiziraju se gostovanja filmskih umjetnika iz zemlje i inozemstva.

Program Dokukina uz redovan distribucijski program donosi naslove iz programa velikog broja regionalnih festivala (Zagreb Film Festival, Motovun FF, Sarajevo FF, Liburnia FF, Dokufest, Mediteran FF....), specijalne projekcije i predstavljanja autora te redovite razgovore s redateljima nakon projekcije filmova. Program Dokukina daje i veću vidljivost domaćim i regionalnim autorima kroz projekcije novih filmova ili retrospektiva.

Tijekom 10. izdanja Zagreb Film Festivala, dokumentarni program uz razgovore s redateljima, dva predavanja svjetskih dokumentarista i nekoliko posebnih projekcija, pratite u Dokukinu KIC na adresi Preradovićeva 5, u klimatiziranoj kino dvorani sa 100 sjedećih mjesta. U predvorju dvorane nalazi se Café Kic klub u čijim udobnim stolicama možete pričekati dokumentarac koji ste podrcrtali u vašoj progamskoj knjižici.

www.dokukino.net
www.kic.hr

Kako doći do festivalskih lokacija možete vidjeti ovdje